Green Deal Hrvatska

Kako bi privukli pažnju medija, radikalni aktivisti pribjegavaju nenasilnom građanskom neposluhu. No djeluje li to? Istražujemo u novoj epizodi našeg zelenog podcasta, donosi Euranet Plus

Onečišćivači bi se trebali osjećati odgovornima za štetu koju nanose društvu. No, je li moguće nagrađivati ponašanje koje želite pojačati ili pak sankcionirati nepoželjna ponašanja za dugotrajno poticanje pozitivnih promjena, uz već poznatu metodu batine i mrkve? Kako bi se uspješno nosili s izazovima koje nam nameću klimatske promjene potrebno je žrtvovati pojedine postupke te podnijeti veće troškove kako bi svi zajedno imali bolju i zdraviju budućnost. Jedno od gorućih izazova današnjice, o kojemu danas govorimo u novoj epizodi podcasta je pitanje: Treba li društvo u cjelini plaćati čišćenje nereda koji je napravio relativno mali broj velikih zagađivača? Odnosno oni zagađivači koji često ostvaruju značajnu dobit od svojih ekološki nezdravih aktivnosti?

U našem „zelenom podcastu” govorimo o solarnoj energiji i alternativnim izvorima energije. Je li Europa nakon velikih napora napokon spremna sigurnije hodati na putu prema energetskoj neovisnosti? Što smo dobro učinili i koji su još izazovi pred nama? Doznajte u zelenim eurominutama koje slijede.

Koliko poznajemo svijet prirode u kojem živimo? Koliko važnosti joj pridajemo i koliko truda ulažemo da razumijemo prirodu? Možemo li prepoznati drveće, razlikovati pjev ptica, prepoznati divlje biljke…? Učenje o prirodi je važno, to nam je znanje potrebno kako bismo u njoj mogli živjeti što skladnije i s poštovanjem. Dapače, istraživanja pokazuju da boravak u prirodi i njeno bolje razumijevanje također mogu smanjiti naš stres, poboljšati raspoloženje i povećati naše opće zadovoljstvo životom.

Ako Europska unija želi doseći cilj da postane klimatski neutralan kontinent do 2050. i privatni sektor mora odigrati svoju ulogu. Zapravo treba biti jedan od glavnih igrača u igri, posebice 23 milijuna malih i srednjih poduzeća koja zapošljavaju oko 83 milijuna ljudi i čine oko polovicu europskog BDP-a. O izazovima u klimatskoj tranziciji i ulozi poduzetnika koju igraju u planovima Unije, naša radijska mreža iznosi stajališta predstavnika gospodarstva i stručnjaka.

Pakao na zemlji ili hladne oaze? Velik dio stanovništva Europske unije živi u gradovima, a stanovnici gradova nedvojbeno su ti, koji najviše trpe posljedice klimatskih promjena. U ovoj epizodi Green Deal podcasta istražit ćemo kakvo je urbanističko planiranje potrebno da bi se naši gradovi prilagodili klimatskim promjenama. Promatramo niz aspekata urbanog planiranja, uključujući zelene površine i prostor. Susrećemo stručnjake iz cijele Europe, koji bi nas potaknuli da napravimo korak unaprijed kako bismo došli do cjelovitijeg riješena.

U borbi protiv klimatskih promjena čovječanstvo ima važnog saveznika: skromno drvo. Život bez šuma za čovjeka, prirodu, životinjski svijet i eko sustav je - nezamisliv. Čovječanstvo možda još uvijek u potpunosti nije svjesno da uništavajući šume zbog ekonomske isplativosti zapravo uništavaju vlastite živote i živote budućih generacija. Važnost pošumljavanja povezana je s potrebom stvaranja održivijeg i ugodnijeg svijeta. U stvarnosti koja je sve više pokrivena ekonomskom nejednakošću, nedostatak pristupa osnovnim resursima kao što su voda i obradivo te plodno zemljište u mnogim dijelovima planeta, uz zagađenje otpadom, posebice plastikom, postaje sve veći problem svakodnevice , a upravo se pošumljavanjem želi uspostaviti ravnoteža što je više moguće. Prednosti pošumljavanja su zaista od nemjerljive važnosti, a zašto?

Nastavljamo pregled brojnih i raznolikih izazova koje klimatske promjene postavljaju u naše svakodnevne živote i inovativnih rješenja koja europski građani smišljaju kako bi se s njima suočili. Ovaj put promatramo klaster stanovanje, mogući put do učinkovitijeg, ekonomičnijeg i održivijeg načina življenja.

Baš poput ljudi, i kućni ljubimci utječu na klimu.

Većina nas spremna je mijenjati način života, odreći se ponekih lagodnosti za dobrobit planeta Zemlje u nadi da ćemo spriječiti daljnje klimatske promjene, gubitak bioraznolikosti i onečišćenje okoliša. No, koliko smo uistinu spremni promijeniti svoj život i koliko smo daleko spremni ići kada je u pitanju zaštita našeg jedinog doma? Novinari europske radijske mreže Euranet Plus razgovarali su s mnogim Europljankama i Europljanima da bi saznali jesu li spremni mijenjati način života zbog zaštite okoliša.

Svi smo zasigurno barem jednom zamišljali kako će izgledati naši domovi budućnosti. U svojim mislima vidjeli smo sjajne slike zgrada sutrašnjice, sa zelenim krovovima i tehnologijama izvan ovog svijeta, koje nalikuju scenama iz filmova znanstvene fantastike. I dok kuće budućnosti ostaju plod naše mašte, svaki napredak počinje od najmanje ideje, a te ideje omogućit će svijetu sutrašnjice da odgovori na tekuću klimatsku, ekološku i energetsku krizu. Iako se ne možemo osloniti samo na tehnologije kako bismo promijenili svijet, ponekad jedna mala inovacija može napraviti veliku razliku. Ovaj tjedan, novinari Euranet Plusa, vodeće radijske mreže za vijesti iz Europske Unije, razgovarali su s europskim dizajnerima, arhitektima i drugim kreativnim umovima koji su već jednom nogom u svijetu sutrašnjice.

Manje od polovice opasnog otpada u EU se reciklira i još uvijek postoje mnoge prepreke koje treba prevladati - to su visoki troškovi, procesi prikupljanja, svijest i kriminalne aktivnosti, da spomenemo samo neke. Ali s velikim ulozima velik je i imperativ djelovanja. Naša mreža radio stanica javlja...

Napori EU-a u poboljšanju svoje ribarstvene politike čini se ne daju velikog ploda s obzirom na razmjere izazova s kojima se suočava ribarska industrija. Novinari radijske mreže Euranet Plus ispituju stajališta ribara diljem unije.

Čekanje javnog prijevoza tijekom zimskih mjeseci za mnoge je izazov- posebice ako autobus kasni, vi se žurite, nosite torbe ili kovčege i krećete na put. Sve su to okolnosti zbog kojih mnogi od nas radije uskaču u privatno vozilo. Prije no što potražimo jednostavnija rješenja, trebali bismo imati na umu da je cestovni promet odgovoran za oko petinu emisija stakleničkih plinova u Europskoj uniji. Kroz EU politike namjera je smanjiti stupanj zagađenja za 90 posto do 2050. godine. Ukoliko odabiremo javni prijevoz koji u jednome smjeru može prevesti više ljudi, nego osobni automobil, izabiremo manje štetan put i zeleniji način prijevoza. U današnjem Green Deal Podcastu Hrvatska pokušat ćemo doznati zašto Europljani odabiru osobne automobile prije nego javni prijevoz i kako potaknuti ljude, posebice poslije pandemije koronavirusa, da više koriste javni prijevoz?

Darivanje cvijeća odavno je bila i ostala popularna tradicija u cijelom svijetu: cvijeće je nekima još uvijek najljepši dar kojim razveseljuju svoje bližnje. Darujemo ga kao simbol zahvale, čestitke. Ali najčešće ljubavi. Proslavili smo Valentinovo, mnoge su djevojke i žene od svojih partnera dobile crvene ruže na Dan zaljubljenih, a mi smo, baš kao i naše kolege iz Europe, razgovarali s cvjećarima kako bi saznali više o industriji cvijeća na području Europe.

Od omotnog papira i ambalaže do bajkovitih lampica, vatrometa i okićenih jelki, naši Božićni običaji stvaraju puno otpada i imaju značajan utjecaj na okoliš. U ovoj epizodi novinari mreže razgovaraju s ljudima iz cijele EU, s posebnim fokusom na blogersku zajednicu. Puni su prijedloga kako slaviti na održiviji način.

One, koje su osjetljivije na klimatske promjene prednjače u borbi protiv njih - iako je bitka da imaju pravo glasa u osmišljavanju klimatskih zakona i alata daleko od kraja. Pratite novinare koji razgovaraju sa ženama diljem Europske unije i saznajte je li doista različit odnos između spola i klime.

Ekstremne vremenske prilike, kao posljedica klimatskih promjena, sve su učestalije i snažnije diljem svijeta. Ključni prioritet zelenog plana Europske Unije koji bi zajednicu vodio prema zelenoj tranziciji je ublažiti uzroke klimatskih promjena. Međutim, članice Europske Unije također sve više su prisiljeni razvijati politiku i strategije kako bi pomogle građanima da se prilagode posljedicama klimatskih promjena. Toplinski valovi i suše dovode do nestašice vode i požara, dok jake oborine mogu uzrokovati poplave i jake oluje. Jedna I druga vremenska krajnost imaju razoran ekonomski, društveni pa čak i psihološki utjecaj na pogođena područja. Klimatske nevolje i tjeskobe rastu jer za one koji život ovisi o zemlji, koju obrađuju, moraju se prilagoditi promjenama. Ovo godišnje ljeto bio je najtoplije u Europi, prema Službi za klimatske promjene Copernicus. U međuvremenu, 2021. dogodile su se istovremeno katastrofalne poplave u zemljama poput Njemačke i Belgije.

Prije nekoliko godina većina stanovnika europskog kontinenta nije razmišljala o mogućnosti nedostatka sirovina te izrazito hladnoj zimi u domovima diljem Europe. No, danas je situacija znatno drukčija. Pandemija koronavirusa i rat u Ukrajini stavove mnogih Europljana bitno su promijenili jer se posljednjih mjeseci svi suočavamo s prekidima u opskrbnim lancima i dovozom važnih sirovina. Upravo zbog toga Europska unija sve više teži prema održivosti, neovisnosti i energetskoj autonomiji, posebice u opskrbi minerala i drugih rijetkih sirovina. U današnjem Green Deal Podcastu Hrvatska istražujemo što Europa čini da bi bila što više energetski neovisna.

Mogu li majka priroda i influenceri s društvenih mreža hodati ruku pod ruku – ili društveni mediji služe samo za promicanje materijalizma i konzumerizma umjesto društvenih promjena koje klimatska kriza zahtijeva? Pitanja su to koja postavlja naša mreža paneuropskih novinara u ovoj epizodi.

Građani, nevladine organizacije i drugi dionici sve se više mobiliziraju kako bi tužili vlade, industrije ili međunarodne organizacije pred sudom s ciljem postizanja klimatske pravde. Uz porast tužbi povezanih s klimatskim promjenama u EU i diljem svijeta, novinari mreže Euranet Plus postavljaju pitanje: jesu li tužbe najbolja šansa za klimu?

U današnjoj epizodi Green Deal Podcasta Hrvatska govorimo o prirodi i čovjeku - njihovoj neodvojivoj povezanosti i utjecaju ljudi koji posljednjih desetljeća često narušavaju ljepotu, zdravlje i budućnost prirode. No, može li se priroda, njezin biljni i životinjski svijet ipak obnoviti? Ostanite s nama i doznajte kako vratiti raj na Zemlju.

Srdačan pozdrav! Dobro nam došli! Vodimo vas kroz zabavne minute novog Green deal podcasta Hrvatska. A zašto zabavnima? Poslušajte u nastavku! Vratimo se malo unatrag! Od antičkih zabava do današnjih, suvremenih festivala - svijest o načinu zabave te očuvanju okoliša tijekom njihova održavanja umnogome se promijenila. Nekadašnju mladenačku bezbrižnost zamijenila je strepnja zbog ratovanja u svijetu, pandemije, gospodarske krize i klimatskih promjena.

Hrana koju ćemo sutra imati na tanjurima uvelike će ovisiti o izborima koje donosimo kao društvo danas. Na te izbore utječu demografija, zdravlje, trgovinski odnosi, geopolitika i iznad svega, klimatske promjene. Stoga, što ćemo jesti za dvadeset godina?

“Da mi je letjeti”... To je dječji san već tisućama godina. Ali naše zajedničko ostvarenje ovog sna pretvara se u noćnu moru, zrakoplovstvo se smatra velikim sukrivcem za klimatske promjene.

U posljednjih 200 godina javno zdravstvo u Europi doživjelo je mnogobrojne iskorake upravo zahvaljujući promicanju higijene. Pandemija koronavirusa pridonijela je boljem održavanju higijene. Premda bismo pomislili da je to poboljšalo naše zdravlje, postavlja se pitanje - ima li naša težnja za čišćim načinom života lošu stranu? Jesmo li pronašli pravu ravnotežu između higijene i zaštite okoliša? Govorit ćemo o opasnostima dezinfekcije, i istražiti ima li istine u staroj izreci da je čistoća odmah pokraj pobožnosti.

S nestankom mnogobrojnih malih farmi i sve lošijom situacijom u poljoprivredi, negativnim posljedicama jeftinog uvoza hrane i klimatskim promjenama, poljoprivreda se na prvi pogled ne čini kao atraktivan posao za mlade Europljane. Pa ipak, svjedočimo da je proizvodnja hrane važnija nego ikad prije. Europa doista treba nov naraštaj poljoprivrednika koji su spremni zaprljati ruke i prionuti na posao. Činjenica je da je europski je poljoprivredni model u krizi. Prema izvješću Europskog parlamenta objavljenog u travnju, broj poljoprivrednih gospodarstava u EU pao je s oko 15 milijuna na 10 milijuna i to u razdoblju između 2003. i 2016. godine. Najveći pad bilježe mala poljoprivredna gospodarstva do 5 hektara zemlje. Ona su pod sve većim pritiskom velikih tvrtki. Naime, dok veliki dobivaju najviše potpore, mali su zakinuti jer imaju manje poljoprivrednih površina. Ako se takav trend nastavi, u Europskoj uniji bi do 2040. moglo ostati manje od 4 milijuna poljoprivrednih gospodarstava – što predstavlja pad od nevjerojatnih 62 posto u odnosu na broj iz 2016. Postavlja se pitanje - što bi moglo privući mlade poljoprivrednike da se okrenu baš toj djelatnosti?

Premda utjecaj klimatskih promjena na naš svakodnevni život posljednjih godina ne možemo osporiti jer smo svjedoci turbulentnih promjena koje se događaju u prirodi i okolišu, još postoje oni koji klimatske promjene – poriču. U znanstvenoj zajednici, a samim time i u društvu, globalno zatopljenje smatra se činjenicom, no ima onih koji tu tvrdnju dovode u pitanje. Opovrgavanjem klimatskih tema je kojom se bavimo u ovoj epizodi.

Svaki proizvod ili usluga ima ugljični otisak. To je ukupna količina stakleničkih plinova koja se emitira tijekom proizvodnje, uporabe i zbrinjavanja proizvoda i svi oni doprinose klimatskim promjenama. U ovom podcastu Green Deal-a naši novinari iz cijele EU pitaju mlade ljude, koje konkretne mjere možemo poduzeti kako bismo smanjili svoj ugljični otisak?

Politička inercija mnoge mlade ljude – one koji će najvjerojatnije biti izravno pogođeni klimatskim promjenama – čini razočaranima i zgroženima. S političarima koji gube obraz i mladima koji gube vjeru, ima li politika još uvijek šanse spasiti planet?

Takozvana ekonomija dijeljenja, sa svojim mogućnostima iznajmljivanja, omogućuje učinkovitije korištenje dobara, uštedu novca i smanjenje otpada. Možda vam je potrebna motorna pila da biste posjekli osušeno stablo u vašem vrtu, odjevni predmet za gala večeru ili skijaško odijelo za vaš odmor... Hoćete li kupiti ove specijalizirane artikle koji se uglavnom koriste samo jednom? Malu se djecu uči da je dijeljenje pokazivanje brige, a čini se da se ta filozofija sve više širi među odraslima u Europi - doznaju novinari naše mreže diljem EU.

Sigurno su vam poznati Whatsapp, Facebook, TikTok, iMessage, Messinger, Snapcha, i još, mogli bismo reći, bezbroj mobilniih aplikacija koje svakodnevno koriste ljudi diljem svijeta. Ujutro, tijekom dana, nakon ručka, na poslu, u školi, u šetnji, kupovini – društvene mreže i aplikacije koristima doista tijekom cijeloga dana. No, može li lajk onečistiti okoliš? Kakav je utjecaj naše upotrebe interneta na klimu? Kakav utjecaj imaju sve fotografije i video zapisi koje svakodnevno objavljujemo na društvenim mrežama? Šteti li okolišu gledanje filmova putem poznatih svjetskih internetskih platformi? Doznajte u nastavku našega Green Deal Hrvatska Podcasta Hrvatska.

U novoj epizodi Green deal podcasta bavimo se klimatskom anksioznošću, čije su najveće žrtve mladi ljudi diljem Europe. Ona raste s pitanjima poputih ovih: uznemiruje li vas nepodnošljiva, neuobičajena vrućina proteklog ljeta? Zbunjuje li vas činjenica da sve više smokava raste u kontinentalnoj Hrvatskoj? Žudite li na snijegom koji nikako da padne, i hvata li vas nostalgija pri pomisli na davno nestale snjegove srednje Europe?

Tijekom posljednjeg desetljeća, mi smo Europljani ulagali sve više napora za smanjenjem plastičnog otpada. S jedne strane smanjenjem potrošnje plastike i s druge strane, boljim gospodarenjem otpada koji stvaramo. Od vrećica za višekratnu upotrebu do odvojenih kanti u našoj kuhinji, svi smo razvili nove navike kako bismo podržali ta nastojanja. Ali pandemija je otkrila jednu veliku prepreku na putu ka svijetu bez plastike: područje higijene. Dakle, je li nas pandemija vratila u našu potragu za odlaganjem plastike u kantu povijesti?

Za sve više ljudi, posebice mlađih, automobili nisu statusni simbol kao što su nekada bili. U velikoj mjeri razlog je loš glas o emisijama stakleničkih plinova, pri čemu je cestovni promet odgovoran za gotovo 30% ukupnih emisija u EU-u, a privatni automobili čine gotovo dvije trećine te brojke. Dakle, mogu li automobili uskoro postati stvar prošlosti? Mogu li Europljani doista prekinuti svoju ovisnost o automobilima i odlučiti se za mekše oblike prijevoza, poput bicikla? Saznajte, pridružite nam se na putovanju kroz susjedstvo.

Znate li točno koliko odjeće posjedujete? Kada otvorite svoj ormar, hoćete li mijenjati svoj izbor ili uvijek zgrabite istu omiljenu odjeću? U prosjeku svake godine kupujemo 60 komada nove vrste odjeće. Većina ide u našu garderobu - tu i ostane. Zaboravljena, nenošena...tužan život samo za još jedan komad tkanine, zar ne? Istraživanje pokazuju da nosimo samo 20 posto onoga što posjedujemo.

Biogoriva smatraju se boljim alternativama od goriva koja svakodnevno koristimo, no jesu li biogoriva spas ili zagačivači našega planeta? Poslušajte!

Kako izgleda grad budućnosti? Jesu li pametni gradovi uvijek zeleni? Razni gradovi u Europi različito su pristupili transformaciji u ekološki zdrava područja. Poslušajte da dobijete sliku kako će naši gradovi izgledati za samo nekoliko godina.

U današnjoj epizodi podcasta GREEN DEAL HRVATSKA preispitujemo način na koji putujemo. Koji su najnoviji prometni trendovi? Kako se turisti iz Europe pomiruju s čežnjom za bajkovitim krajolicima i istovremeno s potrebom za ekološki prihvatljivijim turizmom? Kako putovati na klimatski prihvatljiv i ekološki način? Je li moguće posjetiti najljepša mjesta na svijetu bez da ostavimo ogroman ugljični otisak?

Mora li to uvijek biti najnoviji artikl? Čini se da je sve češći odgovor: Ne. 'Second hand' je moderan. Kakav utjecaj recikliranje mode, namještaja i svih drugih stvari može imati na našu klimu? Poslušajte!

Današnji će školarci najvjerojatnije biti izravno pogođeni klimatskim promjenama i morat će se suočiti s njihovim utjecajem. Ako mi, sadašnji čuvari Plavog planeta, ne uspijemo smanjiti emisiju stakleničkih plinova buduće generacije će platiti cijenu našeg nedjelovanja. Međutim, svijest o tim problemima među samim mladim ljudima i dalje je izrazito nejednaka u EU. Za ovotjedni podcast, novinari mreže vratili su se u škole kako bi razgovarali o postojećim inicijativama za daljnju edukaciju o klimi.

Dobro došli u Green Deal Hrvatska – podcast europske radio mreže Euranet Plus. Danas govorimo o plastici, koja je daleko najveći zagađivač planeta. Samo jednom malom komadu plastike treba oko 400 godina da bi se razgradila. Preispitujemo li ulogu plastike u našem društvu? Kako promijeniti naš odnos prema plastici? Koje su naše mogućnosti?

Dvije litre vode – toliko bi svaka odrasla osoba trebala popiti dnevno. Ali, u većini dijelovasvijeta, pristup pitkoj vodi ljudima nije omogućen. Figurativno rečeno, tekuća pitka voda neteče u svakom kućanstvu iz kuhinjske slavine. Takav luksuz mnogi Europljani nažalostuzimaju zdravo za gotovo, a mnogi od nas odbijaju čak i pikte vodu iz slavine. Ali, odabir korištenja) flaširane vode u plastičnom pakiranju stvara ekološki trošak.

Jesu li mladi "zeleniji" od svojih roditelja? U ovoj epizodi sagledavamo generacije. Uključite se i vi, raspravljajmo o tome što generacije čine da bi bile zelenije. Više informacija: euranetplus-inside.eu

Koliko su tvrtke doista zelene? Zelena kava tu, zeleni šampon tamo... Tvrtke u svojim oglasima često koriste riječ zeleno, ali jesu li ta obećanja istinita ili smo ekološki izmanipulirani? Saznajmo kako prepoznati je li tvrtka stvarni prijatelj okoline. Poslušajte!